уторак, 1. септембар 2015.

Autodijagnostika, ELM 327 v1.5 OBD2 i android

Ovaj post već duže vreme stoji i čeka objavljivanje ali uvek mi nekako nedostaje, znanja i uvek sam u opasnosti da pogrešim (ipak, ovo što sledi sa moje strane je samo informativno). No, osim preuzetog teksta sa sajta Auto Dijagnostika Srbija.com Bobana R., dodaću i linkove aplikacija za android.
...

Šta je OBD?

OBD (On Board Diagnostic) dijagnostika na vozilu je termin koji podrazumeva sposobnost samodijagnostike vozila i komuniciranje vozila sa spoljašnjim svetom. Moderni OBD standard omogućavaju vlasniku ili serviseru uvid u “zdrastevno” stanje vozila i omogućeno je trenutno praćenje parametara u vozilu. Kada se javi kvar na vozilu u radu motora ili nekog uređaja, računar tog vozila detektuje grešku a vozač se obaveštava putem MIL lampice dok istovremeno računar memoriše grešku. Ta greška se može iščitati korišćenjem nekog dijagnostičkog uređaja. Nakon iščitavanja kvara/greške sledi otklanjanje kvara na vozilu. Kada govorimo o OBD-u možemo da govorimo o OBD-I i OBD-II. Veliki nedostatak OBD-I je u standardizaciji to jeste svaki proizvođač je imao svoj priključak, svoje protokole i kod greške. OBD-II (On-Board Diagnostics II Generation) odnosno druga generacija dijagnostike na vozilima definiše vrstu dijagnostičkog priključaka, protokole i kodove grešaka. Kao rezultat ove standardizacije jedan dijagnostički uređaj može pristupiti računaru bilo kog vozila.

Koncepcija OBD sistema u vozilu:


Hronološki pregled standarda i zakonskih propisa:



Računari - moduli na vozilu?

Pojedinačni ″računari″ koji se nalaze u vozilu nazivaju se kontrolni moduli, moduli ili kontroleri. Njihov zadatak je da nadgledaju i kontrolišu rad oblasti za koju su zaduženi. Tako na primer najvažniji računar/modul u vozilu je ECU (Engine Control Unit) modul koji je zadužen za nadgledanje i praćenje rada motora. Ponekad u vozilima može biti i do 30 nezavisnih računara/modula. Tako pored motornog računara/modula (ECU) postoje još i modul abs-a, modul airbag-a, modul klime uređaja, modul instrument table, modul dizel pumpe, modul navigacije, modul grejača, modul podizača stakala, modul centralne brave, modul farovi i mnogi drugi moduli… Nemaju sva vozila pojedinačno sve module, u zavisnosti od opreme neka imaju više a neka manje, ali jedno je sigurno sva vozila koja imaju OBD dijagnostiku moraju na sebi da imaju ECU odnosno računar/modul motora.

OBD-II priključak?

OBD-II priključak ili DLC (Data Link Connector) dijagnostički priključak ili OBD priključak, je priključak koji se nalazi u vozilu, a čija je glavna namena povezivanje vozila sa dijagnostičkim uređajem. OBD-II dijagnostički priključak/utičnica ima 16 kontakata–pinova, s tim što se na vozilu nalazi muška utičnica a na dijagnostičkom uređaju ženska utičnica.

Dijagnostička utičnica sa oznakama kontakata–pinova:



Ako vaše vozilo ima OBD-II priključak to je siguran znak da vaše vozilo ima OBD-II dijagnostiku, pa prema tome je jako važno lociranje OBD-II priključaka. Za razliku od OBD-I priključaka, koji se ponekad nalazi ispod haube vozila, OBD-II dijagnostički priključak je postavljen unutar vozila na mestu koje je pristupačno, ali i zaštićeno od slučajnog oštećenja. Najčešće se nalazi blizu vozačevog sedišta ili volana, a obično iza piksle, ispod postolja za menjač, kutije osigurača i slično. Program za autoservisere Autodata ima veliku bazu vozila i može puno da pomogne u lociranju OBD-II priključka u vozilu. U lociranju OBD-II priključaka u vozilu može puno da pomogne i internet. Izdvajamo tri web stranice za koje mislimo da mogu da pomognu u lociranju OBD-II priključaka:

Link

Primeri lokacija OBD-II dijagnostičkog priključka:



Šta su protokoli?

Protokoli su pojednostavljeno rečeno jezik na kome dijagnostički uređaj komunicira sa vozilom. U većini vozila implementiran je samo jedan protokol. Po pravilu, možete odrediti koji protokol je na vozilu gledajući raspored kontakata dijagnostičkog priključka DLC-a. Vozilo kompatibilno sa OBD-II može koristiti bilo koji od pet protokola: SAE J1850 PWM, SAE J1850 VPW, ISO 9141-2 KL Line, ISO 14230 KWP2000, ISO 15765 CAN.

Šta je MIL lampica?

MIL (Malfunction Indicator Light) indikator kvara motora na komandnoj table poznata još kao "Check Engine" lampica. Sistem vlasniku vozila pruža funkciju pravovremene indikacije kvara na komandnoj tabli lampicom "Check Engine" poznatijom kao MIL lampica. Kada statrujete motor, "Check Engine" to jeste MIL lampica treba da se uključi na kratko, indicirajući da je OBD sistem spreman da izvrši dijagnostiku mogućih neispravnosti. MIL lampica ostaje isključena sve vreme vožnje, sve dok se ne detektuje neki kvar/greška. Kada se pojavi greška ili kvar aktivira se se MIL lampica. Time OBD-II sistem daje informaciju vozaču to jeste ukazuje na probleme dok su još uvek mali i dok nisu prerasli u skupe kvarove.

Kodovi grešaka?

Pod DTC (Diagnostic Trouble Code) kodovima grešaka se podrazumevaju greške koje su sačuvane u memoriji grešaka. Prilikom očitavanja memorije grešaka, ti kodovi se prikazuju na ekranu dijagnostičkog uređaja. Na osnovu koda greške se može odrediti koja komponenta je u vezi sa nekom neispravnosti i koja je vrsta greške. To jeste nakon povezivanja dijagnostičkog uređaja sa vozilom i računarom/laptop-a, putem dijagnostičkog programa možemo da iščitamo kod greški a samim tim i da utvrdimo da li postoji kvara/greške na vozilu. Kodovi grešaka imaju pet cifara. Postoje dve vrste kodova grešaka: Standardizovani kodovi grešaka u skladu sa SAE J 2012/ISO 9141-2 prepoznaju se po cifri „0“ na drugoj poziciji. Kodovi grešaka pojedinih proizvođača, označeni su cifrom „1“ na drugoj poziciji.

Struktura koda greške:



Zahvaljujući standardizaciji, sada se po prvi put otkako postoji memorija grešaka za registrovane greške koriste uniformni kodovi. Različiti kodovi grešaka pojedinih proizvođača sada su zamenjeni P0 kodom.

Primeri kodova grešaka:



Dijagnostički programi u svojoj bazi imaju veliki broj definicija/značenje kodova grešaka. Program za autoservisere Autodata ima veliku bazu vozila i može puno da pomogne u definiciji i razumevanju kodova grešaka a verzija ovog programa postoji i na srpskom jeziku što puno olakšava razumevanje kodova greški. Kratak spisak kodova grešaka na srpskom jeziku, možete da skinete ovde (http://autodijagnostikasrbija.com/download/OBD%20kodovi%20gresaka.pdf). U pronalaženju kodova greški puno može da pomogne i internet. Izdvajamo web stranicu za koju mislimo da može da pomogne u razumevanju kodova grešaka: Obd-codes

Očitavanje podataka uživo?

OBD standard omogućava i trenutno praćenje parametara u vozilu to jeste očitavanje podataka uživo RTD (Real Time Data). OBD sistem podatake uživo dobija merenjem sa senzorima. Tako na primer možemo da pratimo podatke o broju obrtaja motora RPM, apsolutnoj poziciji gasa, potrošnji goriva, pritisak u usisnoj grani, protok vazduha, temperaturi vazduha, temperaturi rashladne tečnosti, brzini kretanja vozila… itd. Može da se rade pojedinačna očitavanja (praćenje individualnih vrednosti) ili istovremeno mogu biti prikazana više parametra. Dijagnostički programi mogu očitavanje podataka uživo da prikažu brojčano ili u grafičkom obliku.

Aktivacija komponenti?

Aktivacija komponenti ACT (Component Activation) je dijagnostički sistem gde dijagnostički uređaj može da preuzme kontrolu nad određenim modulom/komponentom u vozilu, to jeste kontrolni sistem vozila prepušta kontrolu dijagnostičkom uređaju da kontroliše ili izmeni izlazni signal. Jedonstavnije rečeno određene komponente na vozilu se mogu aktivirati radi testa. Na primer na ovaj način dijagnostički uređaj može da "natera" ventilator za hlađenje motora da radi. Kom modulu/komponenti i na koji način može da se pristupi dosta zavisi od dizajna upravljačkog sistema vozila.

Programiranje?

ADJ (Adjust, Adjustment) podešavanje ili programiranje spada u napredne funkcije. One pružaju razne mogućnosti programabilnih promena na kontrolnom modulu to jeste dozvoljavaju promenu vrednosti, parametara i/ili podešavanje kontrolnog modula koji podržava ovu funkciju. Važno je reći da ne smeju da se koristite pre nego što se dobro prouči servisno uputstvo o vozilu.

Kodiranje?

Kodiranje COD (Coding) je napredna funkcija gde dijagnostički uređaj dodaje novu informaciju/kod u kontrolni modul. Primeri kodiranja su kodiranje novih kontrolnih modula, kodiranje instrument table, kodiranje ključeva, ili zamena kompletnog upravljačkog sistema. I za ovu funkciju glasi pravilo da ne smeju da se koristite pre nego što se dobro prouči servisno uputstvo o vozilu.


Autodijagnostika elm327

Autodijagnostika ELM327 je univerzalna autodijagnostika vozila od prvih modela vozila sa OBD-II dijagnostikom pa sve do danas. Ona omogućava vlasniku ili serviseru vozila uvid u “zdrastevno” stanje vozila i omogućeno je trenutno praćenje pojedinih parametara u vozilu. Autodijagnostika ELM327 je najpopularnije “jeftino” rešenje za dijagnostiku motornih vozila. Takođe je jedna od kvalitetnijih uređaja na tržištu za autodijagnostiku i kompatibilna je sa velikim brojem dijagnostičkih programa. Autodijagnostika ELM327 je najjača, univerzalna multiprotokol dijagnostika, i podržava rad sa svim podvrstama OBD-II protokola. Sa autodijagnostikom ELM327 i sa programom možete da čitate i brišete sve greške i možete da očitavate trenutne vrednosti motora kao i samog vozila, a takođe podržava rad na srpskom jeziku. Autodijagnostika ELM327 je namenjena kako za dijagnostiku u sopstvenoj režiji to jeste u amaterskoj upotrebi, tako i za profesionalnu upotrebu, za servise.

Šta je elm327?

ELM327 je mikrokontroler ili čip koji se nalazi u autodijagnostici ELM327. ELM327 čini srce autodijagnostike ELM327 a njegov zadatak je da uspostavi most ili vezu na relaciji vozilo − računar/laptop, stručno rečeno radi kao interfejs. Dijagnostički program ne komunicira direktno sa vozilom već sa ELM327 čipom koji obrađuje i prosleđuje podatke. Ovaj sistem komuniciranja omogućava da autodijagnostika ELM327 bude jedan od kvalitetnijih uređaja na tržištu za autodijagnostiku vozila, a koji podržava sve OBD-II protokole i kompatibilna je sa velikim brojem dijagnostičkih programa. Autodijagnostika bazirana na ELM327 čipu je najpopularnije “jeftino” rešenje za dijagnostiku motornih vozila.

Koje protokole autodijagnostika elm327 podržava?

Autodijagnostika ELM327 je najjača, univerzalna multiprotokol dijagnostika, i podržava rad sa svim podvrstama OBD-II protokola. Uređaj je baziran na ELM327 mikrokontroleru, procesoru i podržava praktično sve dijagnostičke protokole u upotrebi. Kompatibilna je sa svim vozilima koja imaju OBD-II standard to jeste koja na sebi imaju OBD-II priključak sa 16 pina.
Podržani OBD-II protokoli: ISO15765-4 CAN, ISO14230-4 KWP2000, ISO 9141-2 KL Line, J1850 VPW i J1850 PWM.

Na kojim vozilima autodijagnostika elm327 radi?

Sledeća dva uslova su ključna da se utvrdi da li će autodijagnostika ELM327 da radi na nekom vozilu.

Prvi uslov je da vozilo ima OBD-II priključak, to jeste moramo u vozilu da lociramo OBD-II priključak. Ako vozilo ima OBD-II priključak to je siguran znak da vozilo ima OBD dijagnostiku, pa prema tome je jako važno lociranje OBD-II priključka. Da vas podsetimo za razliku od OBD-I priključaka, koji se ponekad nalazi ispod haube vozila, OBD-II dijagnostički priključak je postavljen unutar vozila na mestu koje je pristupačno, ali i zaštićeno od slučajnog oštećenja. Najčešće se nalazi blizu vozačevog sedišta ili volana, a obično iza piksle, ispod postolja za menjač, kutije osigurača i slično.

Drugi uslov je da se vozilo uklapa u sledeći spisak:
Vozilo je Evropskog proizvođača sa benzinskim motorom proizvedeno posle 2000 godine.
Vozilo je Evropskog proizvođača sa dizel motorom proizvedeno posle 2003 godine.
Vozilo je Japanskog ili Koreanskog proizvođača proizvedeno posle 2000 godine.
Vozilo je Američkog proizvođača proizvedeno posle 1996 godine.

Ako vozilo ispunjava oba uslova, ako u sebi ima ugrađen OBD-II priključak i ako se uklapa u spisak, na tom vozilu autodijagnostika ELM327 će uspešno da radi.

Vozilo koje ispunjava prvi uslov (ima u sebi ugrađen OBD-II priključak) a ne ispunjava drugi uslov (ne nalazi se na navedenom spisku), ima znatno manje šanse da će na tom vozilu autodijagnostika ELM327 da radi. Kod takvog vozila jadini način da se utvrdi da li će autodijagnostika ELM327 da radi ili ne, je da se na tom vozilu proba.

Naše iskustvo a i statistika koji imamo pokazuje da autodijagnostika ELM327 uspešno radi na 90% vozila koji na sebi imaju ugrađen OBD-II priključak.

Mora da se naglasi da je važno da vozila ispunjavaju oba uslova. U praksi se dešava da vozila istog proizvođača pa čak i istog modela se međusobno razlikuju u opremi koji nude. U praksi ima slučajeva, da dva modela istog vozila se razlikuju po tome da jedno vozilo ima OBD-II priključak i podržava OBD-II standard dok drugo vozilo nema OBD-II priključak.

Programi za autodijagnostiku ELM327

Autodijagnostika ELM327 je jedan od kvalitetnijih uređaja na tržištu za autodijagnostiku i kompatibilna je sa velikim brojem dijagnostičkih programa. Da bi autodijagnostika ELM327 radila sa nekim dijagnostičkim programom, dijagnostički program mora da ima mogućnost da radi sa ELM327 čipovima. Neki od popularnijih programa su:

ScanMaster-ELM, EasyOBDII, FiatECUScan, OBD2Spy, Scantool.net, Digimoto itd.

Postoji dosta dijagnostičkih programa koji su kompatibilni sa autodijagnostikom ELM327, ali se u praksi najbolje pokazao dijagnostiči program ScanMaster-ELM. “ScanMaster” je ime programa a oznaka “ELM” govori o tome da program podržava rad sa ELM čipovima. Proporučujemo ga pre svega zato što podržava srpski jezik, zbog svoje jednostavnosti korišćenja, zbog svoje univerzalnosti, generalno u praksi se najbolje pokazao.
...

Spisak sa testiranim vozilima, napomena nije konačan.

ELM327 OBD2 bluetooth programi za android

Torque Pro 4,53 US$ 5,5MB, Torque Lite, besplatan, OBD Car Doctor, besplatan, 2,7MB, DashCommand, besplatan, 21MB, ScanMaster Lite, besplatan, OBD Auto Doctor, besplatan, 10MB, Piston, besplatan, 797k, OBDLink, besplatan, 17MB, Smart Control Free, besplatan, 4,3MB, ne radi DTC, Carista OBD2, besplatan, 2,4MB, ne radi na FIAT-u...



Piston, OBDLink, Smart Control Free, nisu radili kako treba, zamrzavali su se ili se aplikacija sama gasila, Carista mi je prijavljivala DTC greške koje su se menjale svakim resetom. Torque Lite ponekad nije hteo da se poveže sa ELM327, a DashComand mi je ponekad davao drugačije rezultate u odnosu na verziju za OSX. Ostale isprobane aplikacije su radile onako kako je i naznačeno na Google Play-u. Najčešće preporuke su Torque Lite, ScanMaster Lite, mada je moj izbor Torque Pro.

3 коментара:

Популарни постови